Podzemni grad nema samo “Gospodar prstenova” – jedan je skriven i ispod Velebita! Svi ljubitelji “Gospodara prstenova” znaju što je Morija, drevni grad dugobradih patuljaka iz Međuzemlja, smješten u Maglenim planinana, pun dvorana, tunela, skrivenih odaja i rudnika. A vjerojatno je tek rijetkima poznato da je u južnim obroncima Velebita, ispod Vaganskog vrha (1757m) i Svetog brda (1753 m), “Podzemni grad Paklenice”, u kojem se isto tako može puno toga otkriti!
Nacionalni park Paklenica
Smješten na prostoru od 95 km², Nacionalni park Paklenica taj je status dobio još 1949. godine, zbog svoje izuzetne ljepote, jedinstvenih prirodnih fenomena, zadivljujućih geomorfoloških oblika te najvećeg i najočuvanijeg šumskog kompleksa na području Dalmacije.
Autohtone šume crnog bora – i samo ime “Paklenica” najvjerojatnije potječe od smole crnog bora, tzv. “pakline”, koja se koristila u narodnoj medicini, za zacjeljivanje rana, odnosno kao luč te za premazivanje drvenih brodova – svakog će zaljubljenika u prirodu uvući u svoje mistične labirinte.
Voditi će ga vijugavim stazama, dok će ga kanjoni urezani u padine Velebita i potoci “bujičnjaci” pozvati na istraživanje i avanturu, susret s atraktivnim krajolicima, netaknutom prirodom i raznolikim biljnim i životinjskim svijetom.
A osim prirodnih fenomena, jedan od razloga za posjet Paklenici bit će i “Podzemni grad Paklenice”. Naime, ispod Velebita, poznat i pod imenom “Bunkeri”, sustav je podzemnih tunela koje je na dubini od čak 80 metara, od 1950. do 1953., jedna bivša država (Jugoslavija) gradila za slučaj napada od druge bivše države (SSSR-a). Taj relikt hladno-ratovske prošlosti, koji je čuvao od možda stvarne, a možda i izmišljene prijetnje, sada je iskorišten za izgradnju novog interpretacijsko-edukacijskog centra, nazvanog “Podzemni grad Paklenice”, smještenog u nikad korištenom objektu vojnog skladišta.
Utisnut u stijenu, podzemni kompleks sastoji se od niza hodnika – tunela, koji vode do većih i manjih prostorija, sada namijenjenih interpretaciji prirodnih i kulturnih fenomena Velebita, održavanju edukacijskih i ostalih programa, kao i servisnim sadržajima i uslugama.
Centar će biti ispunjujući doživljaj za one koji se upute u ove krajeve; maštovitom, inovativnom, akraktivnom i prije svega zabavnom izložbom posjetiteljima će biti približen nevjerojatni Velebit, s njegovom prirodnom i kulturnom baštinom, slaveći Veliku Paklenicu kao najznačajniji penjački centar u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe, uz želju da se naglasi i popularizira značaj Hrvatske gorske službe spašavanja, njezine požrtvovnosti, hrabrosti i volonterskog rada.
NP Paklenica uglavnom posjećuju penjači (alpinisti) i šetači (planinari); “Podzemni grad Paklenice” svojim sadržajima obraća se njima, ali i obiteljima s djecom, školskim skupinama, ljubiteljima muzeja i mnogima drugima, koristeći i prenoseći znanja i iskustva iz biologije, ekologije, geologije, speleologije, botanike, etnologije, folkloristike, povijesti… Multidisciplinarnost i interaktivnost utkane su, stoga, u samo promišljanje i oblikovanje Centra te onoga što on nudi posjetiteljima. A nudi im toliko toga!
Objedinjujući tri razine identiteta – planine Velebit, penjanja i penjača te “bunkera” – “Podzemni grad Paklenice” rječito progovara o raznolikosti, posebnosti i specifičnosti Velebita, nadahnjujući se u svom vizualnom identitetu stijenama i penjanjem, ali i osjećajem “bunkerske” skrivenosti pod zemljom, hodanja kroz tajanstvene tunele.
Posjetitelje se poziva da budu “čuvari” i “zaštitinici” neprocjenjivog, zajedničkog bogatstva Velebita, kroz stalnu muzejsku izložbu “Doživi i zavoli Velebit”, koja se sastoji od dvorana “Planina Velebit” i “Čovjek i Velebit”, stalne izložbe u “Malom centru penjanja” te stalne izložbe “Hrvatski gorski spašavatelji”. Nakon razgledavanja izložbe, posjetitelji u suvenirnici mogu odabrati uspomenu na posjet Centru, kao i predahnuti u caffe baru, a tu je i priručna ambulanta HGSS-a.
Podzemni grad Paklenice
Kad uđemo u Centar, naći ćemo se u uskom hodniku dugačkom 16 metara, gdje će nas dinamična interaktivna svjetlosna audio instalacija pozvati na zaigrano istraživanje, prateći nas poput sjene i mijenjajući boje kako se mijenjaju posjetitelji, uz zvuk vjetra, grmljavine, ptica… U hodniku “Od mora do planine” naći ćemo se u davnom oceanu Tethys, preko predaka nekih današnjih oceanskih bića otkrivajući kakav je živi svijet nekoć postojao u pramoru , smještenom na području današnjeg Velebita. U podzemlju gorskih visova tako ćemo učiti o drevnom podmorju!
“Planina Velebit”
U dvorani “Planina Velebit” pozvani smo vizualno, taktilno i auditivno istražiti ovu planinu, i to kroz šest tematskih cjelina – “Nastanak planine”, “Oblikovanje planine”, “Velebitski podzemni svijet”, “Klima i vjetar Velebita”, “Bioraznolikost Velebita” i “Velebit kao dio Dinarida” – prezentiranih raznolikim interpretacijskim izlošcima. Što izdvojiti? Možda da ćemo u “Velebitskom podzemnom svijetu” boraviti u špilji, s neizostavnim mrakom, hladnoćom, kapanjem vode i upoznavanjem njenog živog svijeta; pri ulasku u špilju uzet ćemo UV svjetiljku, koja nam omogućuje otkrivanje dodatnih skrivenih zanimljivosti na zidovima. Uz izložak “Let iznad Velebita” doživjet ćemo avanturu leta iznad velebitskih vrhova: posjetitelj se nalazi u ulozi ptice, vrsnog letača orla štekavca, kojim upravlja na interaktivnom ekranu tako da raširi ruke, baš kao i ptica krila te kretanjem lijevo-desno određuje smjer leta, doživljavajući Velebit iz zraka. Izložak “Bioraznolikost” uvući će nas pak u mnogoglasje lokalne flore i faune, stijena i točila, travnjaka i livada, rijeka i šuma. Uglavnom, u potpunosti ćemo biti uživljeni u ulogu istraživača koji prolazi Velebitom, upijajući ga i proučavajući.
“Čovjek i Velebit”
Hodnik “Dolazak čovjeka na planinu” uvodi nas u temu druge izložbene dvorane, “Čovjek i Velebit”. U tom prolazu možemo saznati i da se u dalekoj prošlosti zbog otapanja leda razina mora podigla za 120 metara, pa su ljudi selili u više predjele – planinu. “Čovjek i Velebit” dočarava nam pak prožimanje ljudskog življenja na planini i prirode, čineći to kroz sedam izložbenih cjelina: “Dolazak čovjeka na planinu”, “Vaganačka pećina”, “Rimski grad Argyruntum”, “Život ljudi na Velebitu”, “Velebitska glazbena slušaonica”, “Knjižnica velebitskih istraživača” i “Mirila”. Atmosfera ove dvorane je toplija, intimnija, pripovijedajući o važnom dijelu običaja velebitskih stanovnika vezan uz pokapanja duše pokojnika (izložak “Mirila”), nudeći nam da osluhnemo “Priče stanovnika Velebita”, s brojnim taktilnim izlošcima – replikama arheoloških nalaza iz prapovijesti i antike, uporabnih predmeta s početka 20. stoljeća, glazbala… U toj se dvorani nalazi i mala odvojena prostorija, gdje će se prikazivati kratki dokumentarni filmovi s temama života na Velebitu.
“Bunker”
Slijedi još jedan hodnik, pod imenom “Bunker”, u kojem je prezentiran ovaj skroviti prostor, uvjeti njegove izgradnje, navodna upotreba i tajnovitost koja se oko njega stvorila (jer oni koji su bili uključeni u izgradnju objekta, obvezali su se na vojnu tajnu, pa ne žele davati više informacija oko izgradnje bunkera).
“Mali centar penjanja”
Iz “Bunkera” smo slobodni kročiti u “Mali centar penjanja”, mjesto susreta zajednice penjača, slavljenja njezinih istaknutih pojedinaca, ali i promocije aktivnosti penjanja kroz interpretaciju i prezentaciju ove discipline putem izložbe i edukativnih filmova. Odvažni posjetitelji ovdje će dobiti i priliku da se na zabavan i interaktivan način upoznaju s penjanjem, uz “Mali penjački rječnik”, “Kratku povijest penjanja”, “Školu vezanja čvorova”, kao i stijenu za penjanje, uživajući u zavodljivim pogledima s penjačkih vrhova! A za najmlađe, tu je “Zid za penjanje”, gdje su uz velike “gripove” dječjim posjetiteljima olakšani prvi pokušaji penjanja.
Dragutin Brahm
Nakon razgledavanja suvenirnice, upoznat ćemo Dragutina Brahma, planinara i alpinista, ali i stolnotenisača, skijaša, soboslikara, glazbenika, skladatelja i tekstopisca (autora pjesme “Moj Zagreb tak imam te rad”), koji se 1938. prvi pokušao popeti na Anića kuk, prilikom čega je smrtno stradao. Taj je tragičan događaj ujedno i prvi pokušaj penjanja u Paklenici, što je osvijestilo potrebu za osnivanjem gorske službe spašavanja, a slijedi dio izložbe posvećen upravo njima – Hrvatskim gorskim spašavateljima (HGSS-u). Na kraju izložbe posjetitelja se, uz izložak “Ruksak”, savjetuje o dobroj pripremi za planinarenje, uz kartu Velebita na kojoj možemo locirati ključne velebitske lokacije, staze, znamenitosti, vrhove…
Prvi dio uređenog centra otvoren za javnost
Na ovaj je način zamišljena interpretacija cijelog centra, a nedavno je otvoren za javnost prvi dio koji uključuje «Mali centar penjanja» sa stijenom za penjanje i ekranima o penjanju i čvorovima, priču o Dragutinu Brahmu kojeg posjetitelji upoznaju kroz digitaliziranu zbirku njegovih dnevničkih zapisa, pjesama, fotografija, a mogu poslušati i njegovu skladbu pjesme «Moj Zagreb tak imam te rad». I na kraju, predstavljena je Gorska služba spašavanja, gdje njeni članovi govore posjetiteljima o svojim iskustvima u službi, kako se postaje spasitelj, o volontiranju i obitelji… Također, centar ima opremljenu suvenirnicu i caffe bar, kao i ostale servisne prostorije.
Muze su se ovog zadatka prihvatile u sklopu Projekta integracije u EU NATURA 2000, prema ugovoru sklopljenom s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode.
Dakle, za ljubitelje Tolkiena, svakovrsnog podzemlja i izleta u prirodu, ali i za sve one kojima je Velebit još uvijek neotkriveni dragulj, “Podzemni grad Paklenice” odsad bi mogao biti smjerokaz prema jugu Hrvatske! Bez obzira žele li samo popiti piće u “bunkerskoj” atmosferi ili žude za nekim ovdašnjim “međuzemljem”, odakle se stremi prema visovima i u koje bi se moglo pobjeći iz gradske vreve, makar na jedan dan.
Klijent
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
Ko-autori
Dragana Lucija Ratković Aydemir
Vladimir Končar
Vedran Kasap
Marko Šesnić
Goran Turković
Igor Pauška
Konzorcij
Muze d.o.o.
Studio Revolucija
Clinica studio
Studio Šesnić&Turković
