Priručnik za interpretaciju baštine predstavlja cjelovit uvid u proces interpretacijskog planiranja. Pored toga što ističe nužnost i dobrobit uključenja lokalne zajednice, njegova je vrijednost i što na jednom mjestu podastire terminologiju interpretacije baštine kojoj, kao još uvijek mladoj disciplini u Hrvatskoj, nedostaje konsenzus čak i oko učestalih termina. Realiziran je u sklopu projekta KRASn’KRŠ koji je okupio slovenske i hrvatske organizacije posvećene izučavanju i interpretaciji baštine krša.

Zajedno sa svim autorima urednici su pred čitatelja podastrli smjernice za interpretacijsko planiranje. One se temelje na prepoznavanju teorijskih uporišta i dobrih primjera iz prakse što uključuje i osvrt na vlastito, autentično stručno iskustvo. A nije manje važno da je metodologija ovog priručnika paralelno s njegovim nastankom iskušana kroz planiranje stalnih izložbi u četiri interpretacijska centra te na pratećim tematskim stazama održive destinacije KRASn’KRŠ (Sežana, Škocjanske jame, Brod na Kupi, Punat).

U Priručniku je sumirana metodologija koju je opisala i organizirala u jasne cjeline naša Mirna Draženović, koja je, uz Aleša Smrekara, jedna od urednica publikacije.

Njegova dodana vrijednost je vizualna oprema. Prije svega, to je vizualni sadržaj koji je nastao u sklopu projekta: fotografije realiziranih interpretacijskih infrastruktura i stručnih terenskih ekskurzija, kao i fotografije prikupljene otvorenim natječajem na temu krša. Ovime Priručnik postaje i par excellence spomenar projekta KRASn’KRŠ. Prateći dobre prakse prekogranične suradnje, Priručnik je izdan kao dvojezična publikacija, na hrvatskom i slovenskom jeziku.

Kako bi se osigurala cjelovitost pristupa procesu interpretacijskog planiranja, Priručnikom su obuhvaćene i teme koje izlaze iz okvira aktivnosti projekta, npr. planiranje festivala. Tako dio vizualne opreme publikacije čini i vizualni sadržaj iz arhive drugih projekata i suradnika koji svjedoče o provjereno uspješnim primjerima (npr. Ogulinski festival bajke).

Ukratko o sadržaju

Sadržaj Priručnika podijeljen je u sedam poglavlja. Na početku se definiraju teorijski i legislativni temelji, a potom se postupno čitatelju otkrivaju praktični aspekti struke koji dovode do konkretnih interpretacijskih rješenja. Prvo poglavlje – Baština – donosi kratak pregled osnovnih pojmova i legislative vezanih uz prirodnu i kulturnu baštinu te njihove definicije. Ovo poglavlje baštinu stavlja u kontekst održivog razvoja turizma destinacije te poentira da o baštini treba promišljati kao o resursu koji stvara preduvjete za razvoj posebnih oblika turizma.

Drugo poglavlje –Interpretacija baštine – donosi definicije i ciljeve ove discipline, opisuje njezine dobrobiti za lokalnu zajednicu te razlučuje tijek interpretacijskog planiranja na jasne korake. Treće poglavlje – Ekomuzej kao primjer umrežavanja kulturne i prirodne baštine – izdvaja ekomuzej kao primjer efikasnog alata kojim lokalna zajednica preuzima u svoje ruke upravljanje vlastitim prirodnim i kulturnim nasljeđem. Jedna od zajedničkih karakteristika svih ekomuzeja su reflektiranje ponosa lokalnih ljudi za svoje mjesto kao i eksperimentalnost, jer svaka zajednica u procesu upravljanja svojom baštinom treba naći vlastiti put.

U nastavku se donose praktični aspekti struke i konkretni primjeri. Tako četvrto poglavlje – Interpretacijska infrastruktura – opisuje glavne karakteristike i značajke interpretacijske infrastrukture u zatvorenom (interpretacijski i posjetiteljski centri te muzeji) i na otvorenom prostoru (staze, sustav signalizacije, umjetničke forme i intervencije u prostoru). Peto poglavlje – Mediji interpretacije – upoznaje čitatelja s komunikacijskim i interpretacijskim medijima koji se najčešće koriste u interpretacijskim i posjetiteljskim centrima: stalne izložbe, audiovizualni mediji, osobna interpretacija.

U šestom poglavlju – Programska djelatnost – definira se programska djelatnost interpretacijskih i posjetiteljskih centara kao ključ ostvarivanja njihova poslanja. Programska djelatnost može biti usmjerena na razvijanje doživljaja posjetitelja, ali i na odgovaranje na potrebe lokalne zajednice. Programska djelatnost može biti izuzetno raznolika, a razmatraju se sljedeće programske djelatnosti i njihov utjecaj na zadovoljenje potrebe publike: festivali, izvedbena događanja, kreativne radionice, povremene i putujuće izložbe, rezidencijalni umjetnički program, istraživačko i znanstveno djelovanje, sportski programi i događanja.

I na kraju, sedmo poglavlje – Razvoj interpretacijskog sadržaja – savjetuje čitatelja kako pripremiti projektne zadatke za suradnike koji sudjeluju u procesu stvaranja vizualnog i tekstualnog sadržaja u službi interpretacije baštine. Ovdje osvještavamo da je uspješna interpretacije baštine, posebno u razvoju kompleksne interpretacijske infrastrukture i medija, uvijek multidisciplinarna i rezultat skladnog i dobro koordiniranog kreativnog tima! Možda je taj aspekt našega posla ono u čemu najviše uživamo razvijajući i implementirajući interpretacijske planove iz naše radionice!

I za kraju, pozivamo vas da, ako još niste, Priručnik besplatno preuzmete ovdje. Nadamo se da će vam otkriti nešto novo, motivirati vas u vašem radu ili vas jednostavno zabaviti! I javite nam se! Dragocjeno nam je, kao i uvijek, čuti vaše mišljenje!

‍Glavni partner
Znanstvenoistraživački centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (ZRC SAZU)

Naši partneri
Komunalno stanjovanjsko podjetje d. d. Sežana
Javni zavod Park Škocjanske jame
Zavod Tovarna trajnostnega turizma iz Slovenije – Goodplace
Prirodoslovni muzej Rijeka
Općina Punat

Vremenski okvir
svibanj 2017. – veljača 2020.

Financijska podrška
Europski fond za regionalni razvoj u okviru programa suradnje Interreg V-A Slovenija-Hrvatska 2014.-2020. godine.