zatvorite   x

Poštovani, priča o očuvanju baštine Vaše lokalne zajednice upravo je započela. Čestitamo!

Na Vaš ćemo upit nastojati odgovoriti što prije. Zahvaljujemo Vam na javljanju i radujemo se budućoj suradnji.

Srdačan pozdrav,
Muze

Hvala vam!
Primili smo vašu poruku. Odgovorit ćemo u što kraćem roku.
Došlo je do pogreške. ponovite postupak.
zatvorite   x

Sedam novih interpretacijskih centara na Kulturnoj ruti Putovima Frankopana

U samo pet mjeseci Muze su osmislile i zajedno sa suradnicima priredile priču za sedam novih interpretacijskih centara na Kulturnoj ruti Putovima Frankopana. Doznajte u kojem gradu vas kao domaćin čeka koji slavni Frankopan, otkrijte njihove tajne iz osobnog i javnog života, zavirite i iza kulisa: u malu radionicu Muza u kojoj je osmišljen i proveden taj po mnogo čemu pionirski projekt interpretacije domaće baštine.

Znate li da su davno prije fiskalizacije Frankopani u svom Vinodolskom zakoniku proveli slogan „bez računa se, ne računa“? Da između slavne velikaške obitelji i sivih goranskih puhova postoji stoljetni eko-pakt o prijateljstvu? Nezaposleni ste - koji biste posao dobili na natječaju za radno mjestu u feudalnom vlastelinstvu u Čabru? Treba vam okrepa za dušu - doznajte koju frankopansku tvrđu je Bogorodica izabrala i iz Nazareta baš tamo premjestila svoju rodnu kuću? Imate poduzetničkih ideja – okušajte se kao trgovac u srednjovjekovnom Bakru mijenjajući sol za žito?

Ruta s domaćinima

Zagovori i odgovori na ova ali mnoga druga pitanja vezana uz pet stoljetnu priču Frankopana i Zrinskih već su spremni i utkani su u veliki interpretacijski posao što su ga u proteklih pet mjeseci Muze priredile u oplemenjivanju i nizanju niske Kulturne rute Putovima Frankopana. Zajedno sa suradnicima osmislile su interpretacijski sadržaj za sedam novih interpretacijskih centara tog velikog baštinskog projekta što ga je 2005. pokrenula Primorsko-goranska županija. Cilj Rute je bio obnova, moderno vrednovanje i oživljavanje drevnih kaštela te hrvatske velikaške obitelji bez koje je nezamisliva nacionalna povijest od početka 12. do druge polovice 17. stoljeća.

U prvoj fazi financiranja projekta iz fonda „HERA - upravljanje održivim turizmom zasnovanim na zajedničkom nasljeđu Jadrana” proizašao je Posjetiteljski centar Rute u Dvorcu Nova Kraljevica, otvoren 2016. godine. Tada su Muze osmislile krovni interpretacijski plan Rute, koncept stalne izložbe, razvoj sadržaja i interpretacijske tekstove Posjetiteljskog centra. Iste je godine Europski fond za regionalni razvoj, osim financiranja obnove i uređenja kaštela te njihove kulturno-turističke ponude, u financijsku potporu uključio i opremanje sedam interpretacijskih centara što je gotovo polovica kaštela na Ruti. Posrijedi su centri Bribir, Brod na Kupi, Čabar, Trsat, Krk, Grobnik i Bakar. Svaki od tih kaštela i gradova čuva osobitu priču o Frankopanima i Zrinskima, jer su se te dvije obitelji kasnije povezale u jednu sudbinsku nit nacionalne povijesti, a zadatak Muza bio je ne samo da podastru činjenice, nego da ih i ožive – smišljajući suvremenom posjetitelju i turistu namjerniku bliske narative.

Frankopani nisu likovi iz povijesnih čitanki ili legende iz narodnih pjesama, oni su prije svega bili živi ljudi, njihovi karakteri i dvojbe izrastali su iz njihova vremena, prostora i ozračja. Zbog toga je svaki interpretacijski centar na Ruti dobio svog domaćina iz obitelji Frankopan ili Zrinski. Zato je taj prvi susret s centrom personaliziran osobnim iskazom domaćina.

Spona sa sadašnjicom

Tako primjerice u Bribiru posjetitelje vodi Bernardin Frankopan, zaslužan za veliku obnovu tog kaštela. U prostoru interpretacijskog centra koji se nalazi na drugom katu Kule, posjetitelji s njegovim posredovanjem otkrivaju tematski kompleks odnosa zakona i pravednosti s kojim je to zdanje osobito prožeto. Bribir je jedan od gradova potpisnika Vinodolskog zakonika, pravnog dokumenta koji se uzima kao ishodište zaštite ljudskih prava na ovim prostorima, a upravo njime obitelji Frankopan priznata je najviša sudbena vlast u Vinodolu. Kula krije i drugu stranu priče, ispod centra nalaze se zatvorske tamnice, u takvom ozračju mogu se slikovito prispodobiti odredbe koje su se odnosile primjerice na tretman veleizdaje, udomljavanja prognanika, nasilja nad ženama… Pripovijedanje, pritom, slijedi stvarne povijesne činjenice, ali uvijek pronalazi poveznicu sa sadašnjicom i općim ljudskim zadanostima.

U predjelu Gorskog kotara dva su Interpretacijska centra Rute: u Brodu na Kupi i Čabru, a svaki nosi frankopansku osobitost i drugačiju poveznicu sa današnjicom – ovaj put s trgovinom, biznisom i ekologijom. U Brodu posjetitelje vodi Stjepan II. Frankopan Modruški koji je na prijelazu rijeke trgovcima naplaćivao prolaz i izgradio kaštel, danas znan po njegovim nasljednicima kao Kaštel Zrinskih. U prostoru novog stalnog prostora Prirodoslovnog muzeja, prezentirane su i zanimljivosti odnosa obitelji Frankopana i Zrinskih prema prirodi.

U Interpretacijskom centru Čabar posjetitelje ne vodi pripadnik obitelji Frankopan, ali svakako njegov jednakovrijedan sljednik Petar Zrinski. On će posjetitelje uputiti u temelje vođenja uspješnog obiteljskog vlastelinstva, kakvo je bilo frankopansko i kasnije zrinsko, a ponudit će im i igru: koje zanimanje bi upravo oni radili da su se tada zapošljavali.

Umijeće dobrog društva

Druga dva centra bave se temom koja bi se mogla nazvati umijećem (stvaranja) dobrog društva, u čemu se isprepliću djelatnosti politike, kulture i duhovnosti. U prvom segmentu tog trolista posebice je biti zanimljiv interpretacijski centar koji se smjestio u frankopanskom kaštelu u gradu Krku. To zdanje nije samo snažan arhitektonski simbol nego i slika društvene kontrole i umreženosti frankopanske velikaške moći. Na tom mjestu i domaćin je posebno izabran: on je Dujam I. Krčki, začetnik loze knezova krčkih, kasnijih Frankopana. U Interpretacijskom centru u Trsatskoj gradini Martin IV. Frankopan, zvan Pobožni, posjetitelje upoznaje s ulogom njegove obitelji u kulturnom zamahu i širenju duhovnosti, što su djelatnosti bez kojih je nezamisliva i današnja društvena mreža.

Kaštel Grobnik, bavi se temom za koju ljudski rod još nije našao pravoga lijeka. Riječ je o ratovanju. U Grobniku će vodič opet biti Bernardin Frankopan, ovaj put u ulozi vojskovođe. Tema centra kobna je bitka s Osmanlijama na Krbavskom polju u kojoj je Bernardin jedva izvukao živu glavu. No Grobnik je i središte sjećanja i neka vrsta početaka onoga što se danas zove informiranje: u Grobniku je Bernardin osnovao skriptorij iz kojeg proizašao i brevijar čije su stranice dopunjene upravo detaljnim izvještajem jednog redovnika o Krbavskoj bitki.

U Interpretacijskom centru u Kaštelu u Bakru posjetitelje vodi ne jedan pripadnik obitelji, već dva i to upravo od jedne od njihovih poznatih ženidbenih saveza: Ana Katarina Frankopan i Petar Zrinski. Oni će kroz temu trgovačkih veza Frankopana i Zrinskih posjetitelje uputiti i na tegobe koje su mučile stanovništvo tog područja i pozvati ih da se sami okušaju u trgovanju toga vremena.

Zajedništvo naraštaja

Ovo je dakako tek skica onoga što će ponuditi novi interpretacijski centri Kulturne rute Putovima Frankopana. Na tako postavljenu tematsku okosnicu nižu se detalji: od primjerice onih vezanih uz vizualni identitet i logotipe koji posjetitelje prate na Ruti, preko prispodobljavanja životnih okolnosti u pojedinom kaštelu, priča o političkim igrama, virtualnog prikaza bojišnice… U interpretacijskom smislu posebnost zadataka je bila u zadovoljavanju generacijskih razlika i razrađivanju osobitih modela interakcije koje omogućava novo digitalno doba.

Kako privući pozornost raznolike posjetiteljske populacije, jer centre će posjećivati đaci prvaci, srednje generacije, pripadnici treće dobi, a valja imati na umu i rodne i nacionalne raznolikosti? Model je pronađen u zajedničkom nazivniku znatiželje i igre, kao univerzalnih ljudskih odrednica. Taj princip, naslanjajući se na koncept središnjeg centra u Kraljevici, spojnica je svih interpretacijskih centara koji na takav način postaju svojevrsna vremenska kapsula – razigrani brod za istodobni put u prošlost i osvještavanje sadašnjosti. Zasluge za tu, nadamo se, uzbudljivu i ugodnu plovidbu, dakako idu i arhitektima i dizajnerima.

Josip Antić za Muze

Naručitelj

Primorsko-goranska županija / Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu

Arhitektura

Penezić i Rogina arhitekti d.o.o.

Koncept stalne izložbe, razvoj sadržaja i interpretacijskih tekstova

Muze d.o.o. za savjetovanje i upravljanje u kulturi i turizmu

Vizualni identitet, ilustracije i dizajn multimedijskih aplikacija
Stručni suradnik

Borislav Grgin, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Pisci tekstova

Josip Antić i Jasmina Hajdarhodžić Antić

Stilsko oblikovanje, lektura i korektura tekstova na hrvatskom jeziku

Lidija Vešligaj

Prijevod i korektura na engleskom jeziku
Korištenje arhivske građe omogućili su

Volite svoj zavičaj? Ponosni ste na svoj grad? Želite ono što osjećate pretočiti u priču o identitetu i podijeliti je sa drugima? Pošaljite nam svoja razmišljanja, svoja pitanja i prijedloge i mi ćemo vam pomoći da ih zajedno uobličimo u jedinstveni fragment za baštinski mozaik Hrvatske!

kontaktirajte nas
Što je potrebno za vašu veliku baštinsku priču?
anketa
podijelite
podijelite