zatvorite   x

Poštovani, priča o očuvanju baštine Vaše lokalne zajednice upravo je započela. Čestitamo!

Na Vaš ćemo upit nastojati odgovoriti što prije. Zahvaljujemo Vam na javljanju i radujemo se budućoj suradnji.

Srdačan pozdrav,
Muze

Hvala vam!
Primili smo vašu poruku. Odgovorit ćemo u što kraćem roku.
Došlo je do pogreške. ponovite postupak.
zatvorite   x

Zaključci konferencije i zašto je važno raspravljati o suživotu s turizmom

U Šibeniku je od 2. do 5. svibnja 2019. održana međunarodna konferencija „Proceed With Care – Living with Tourism“ (Nastavimo s pažnjom – Suživot s turizmom) pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, UNESCO-a i Ministarstva turizma RH, te s Gradom Šibenikom kao glavnim partnerom. Stručnjaci iz područja humanističkih znanosti, arhitekture, geografije i ekonomije koji proučavaju turizam pokrili su niz tema od vitalne važnosti za održivost kulturnog turizma i turističke djelatnosti uopće. Saznajte o čemu smo govorili, s kojim smo se izazovima susreli, tko su bili glavni akteri i zašto je zapravo toliko važno raspravljati o suživotu s turizmom.

Hrvatsko nacionalno kazalište u Šibeniku ugostilo je veliki broj međunarodnih i domaćih stručnjaka i mladih istraživača koji su izložili svoje radove, istraživanja i zaključke o temi suživota s turizmom – od onih globalnih pregleda koja daju široku sliku komparirajući različite sustave upravljanja turizmom pa do lokalne razine najmanje dalmatinske uličice. Na daskama koje život znače nizali su se govornici, prezentacije, rasprave i iznosila mnoga, često i oprečna mišljenja. U tri dana konferencije svi su prisutni mogli otkriti specifično lice suživota s turizmom, a dinamične rasprave dale su naslutiti po čemu smo isti i u čemu se kao stručnjaci razlikujemo te uvidjeti kako pronaći zajednički jezik da bismo bolje mogli živjeti i raditi s turizmom.

Zašto konferencija o suživotu s turizmom?

Konferenciju „Proceed With Care“ organizirao je tim kojim su upravljale Jelena Skorup, Ankica Mamić i Dragana Lucija Ratković Aydemir. Dr. sc. Jelena Skorup iz tvrtke „Juračić Skorup Arhitekti“ arhitektica je s dugim iskustvom rada na području arhitekture, dizajna i planiranja koja se bavi samostalnim istraživačkim radom baštine i turizma. Ankica Mamić pionir je komunikacija kod nas i vlasnica je Agencije IMC. Bavi se odnosima s javnošću već 20 godina tijekom kojih je vodila neke od najvažnijih projekata iz područja komunikacija u Hrvatskoj. Dragana Lucija Ratković Aydemir već dugi niz godina vodeća je interpretatorica baštine u Hrvatskoj. Sa svojim Muzama odradila je niz uspješnih projekata na polju interpretacije baštine i kulturnog turizma. U radu povezuje znanja iz područja zaštite kulturne baštine, politika upravljanja kulturom, muzeologije, interpretacije baštine i kulturnog turizma s menadžmentom u kulturi i kulturnom turizmu. Zajedno sa svojim timovima one su se udružile u organiziranju znanstveno-stručne konferencije „Proceed With Care“, zamišljene kao mjesto na kojem će se s različitih aspekata problematizirati pitanje suživota s turizmom, pitanje odnosa kulture, kulturne baštine i turizma te pitanje održivosti. Platforma za organizaciju konferencije bila je „Nacionalna udruga za interdisciplinarno djelovanje na području turizma i baštine“ (National Association for Interdisciplinary Activities in the Field of Heritage and Tourism)koju su Jelena, Ankica i Dragana Lucija prethodno zajedno osnovale. Podršku konferenciji dala je i europska organizacija za interpretaciju baštine „Interpret Europe“ čiji je Dragana Lucija istaknuti član.

Konferenciju su podržali domaći partneri Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut za povijest i umjetnost, IRMO Institut za razvoj i međunarodne odnose, te europski i međunarodni partneri Universtà IUAV di Venezia, Universitát politécnica de Catalunya, Sveučilište u Ljubljani i ICOMOS – internacionalna organizacija za očuvanje kulturne baštine.

Kada uzmemo u obzir gradove poput Dubrovnika i Splita na području Hrvatske ili Veneciju i Barcelonu na europskoj razini, koji se već naveliko suočavaju s problemom masovnog i prekomjernog turizma (overtourism), lako je uvidjeti kako je potrebno što prije djelovati da bi se spriječile ili barem ublažile negativne i neželjene posljedice koje turizam može donijeti u lokalne zajednice ukoliko se s njim promišljeno ne upravlja. S ciljem očuvanja bogatstva koje posjedujemo u vidu kulturnog i prirodnog nasljeđa i kulture uopće te svakodnevnog života ljudi, potrebno je podignuti svijest u društvu da bi se bolje razumjeli pozitivni i negativni aspekti koje donosi turizam. Znanstvena zajednica i praktičari koji rade s turizmom stoga su vrijedan izvor novih saznanja jer donose duboko razumijevanje lokalnih zajednica koje žive s turizmom s jedne strane, ali i politika upravljanja turizmom s druge. Upravo nedostatak dijaloga između jednih i drugih često postane uzrok problema koji nastaju. Konferencija „Proceed With Care“ stoga je iznimno važna kao prvi pokušaj ostvarivanja takvog dijaloga kod nas. Posebno je važna i činjenica da se u Hrvatskoj jako malo govori ciljevima održivog razvoja što je tema koja je na europskoj i svjetskoj razini odavno prepoznata. Unutar nje već su locirani i izolirani mnogi problemi koji su dobro obrađeni u UN-ovoj Agendi održivog razvoja do 2030. godine, kroz sedamnaest globalnih ciljeva održivog razvoja (Sustainable Developement Goals – SDG-ovi). SDG-ovi predstavljaju plan UN-a za ostvarenje bolje i održive budućnosti za sve tako što navode izazove s kojima se suočavamo na globalnoj razini kao što su siromaštvo, nejednakost, ekološki problemi, prosperitet, pitanje mira i pravde. Unutar tih globalnih ciljeva obrađuje se i tema održivosti gradova i zajednica u njemu. Zbog slabog dijaloga o SDG-ovima i nedostatku svijesti o važnosti tih tema kod nas, posljedično, malo je i djelovanja koja uzimaju u obzir široku sliku razvoja i (ne)održivosti. Na domaćem terenu u polju turizma često se događa da su odluke koje se donose vođene kratkoročnim ciljevima uspjeha te zanemaruju osnaživanje i potrebe lokalnih zajednica kao i njihovu budućnost.

Sudionici konferencije – svjetski priznati stručnjaci na pozornici šibenskog kazališta

Na konferenciji je sudjelovao niz stručnjaka koji su dali zanimljive uvide u svoja područja rada. Osim poznatih i globalno priznatih stručnjaka, prvi dan konferencije priliku su imali prezentirati svoje radove autori i stručnjaci koji rade u polju turizma ili su doktorandi koji istražuju teme vezane za turizam.

Konferenciju je otvorila dr. sc. Yonca Erkan, voditeljica UNESCO-ve službe za promociju Svjetske baštine koja je govorila o važnosti inkluzivnosti za održivost društva. Svojim izlaganjem stavila je u širi kontekst razvoj kulturnog turizma kao dobrog puta prema ostvarenju mnogih ciljeva održivosti društva opisanih u SDG-ovima. Među tim ciljevima, a u kontekstu razvoja kulturnog turizma, lokalnih zajednica i baštine upravo pojam inkluzivnost zauzima središnje mjesto. Izlaganje Yonce Erkan predstavlja tako i jednu od glavnih ideja i poruka cijele konferencije koja je sintagmom suživot s turizmom posredno istaknula upravo važnost inkluzivnosti.

Drugi dan konferencije uslijedila su predavanja ključnih govornika u dvije sesije. Prva sesija drugog dana konferencije bavila se temom ciljeva održivog razvoja (SDG-ovi), a moderirala ju je Dragana Lucija.

Dr. sc. Michael Turner, visoko pozicionirani dužnosnik UNESCO-a otvorio je sesiju i govorio o spomenutim globalnim ciljevima održivog razvoja do 2030. godine koje je objavio UN. Dao je uvid u važnost povezivanja povijesti, urbanizma i krajolika pokazujući kako je ključ za održivost gradova zapravo osnaživanje lokalnih zajednica. Zbog promjena s kojima se lokalne zajednice u kontaktu s turizmom ili njegovim posljedicama suočavaju, one zapravo (ako se radi na njihovu osnaživanju) predstavljaju čuvare mjesta i raznolikosti te postaju važan faktor otpornosti negativnim utjecajima turizma. Ekonomski rast iznimno je važan za osnaživanje zajednica, no važni čimbenici promjene i osnaživanja zajednica su i očuvanje okoliša, socijalni faktori, urbanizacija i digitalizacija društva. Svaki od njih ima značajan utjecaj na ljude i mijenja duh mjesta.

Dr. sc. Aleksandar Lukić s Geografskog odsjeka PMF-a istaknuo se sa svojom prezentacijom u kojoj je predložio sagledati negativne utjecaje prekomjernog turizma kao pokretač i povod za razvijanje bolje strategije teritorijalnog razvoja unutar kojeg se analiziraju i dublje razumiju veze između lokalnih zajednica i vanjskih utjecaja.

Drugu sesiju koja se bavila problematikom turizma, ali iz perspektive arhitekture, urbanizma i planiranja vodila je Jelena Skorup. Niz domaćih i stranih arhitekata sudjelovalo je na konferenciji. Otvorili su i prikazali brojne teme koje vežu arhitekturu i turizam. Među njima je bila Bojana Bojanić Obad Šćitaroci s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i Benno Albrecht sa Sveučilišta u Veneciji. Dr. sc. Benno Albrecht pokrenuo je pitanje o kapacitetu i zasićenosti gradova na primjeru Venecije (carrying capacity). Istaknuo je snažnu prostornu dimenziju turizma i prikazao projekt koji nudi rješenja u smjeru sustavnog planiranja što ga je razradio na primjeru Venecije, grada suočenog s prekomjernim turizmom. Sudjelovali su u ovoj sesiji i arhitekti iz Barcelone koji predstavljaju mlađu generaciju vodećih stručnjaka i inovatora u svojim područjima. To su Carles Sala, Relja Ferušić, Xavi LLobet i Juan Manuel Corso Sarmiento. Svojim su izlaganjima predstavili niz novih metoda rada na području arhitekture koje kao polazišnu točku uzimaju interes, održivost i kulturu lokalne zajednice.

Treću sesiju koja se bavila pitanjem prekomjernog turizma moderirala je Ankica Mamić. U trećoj sesiji arhitektica dr. sc. Mar Santamaria pokazala je kako jedna mala tvrtka iz privatnog sektora može imati snažan utjecaj na javni sektor. Dr. sc. Santamaria koristila je u svom radu javno dostupne podatke s interneta (big data and open data) kroz koje je pratila kretanja ljudi u Barceloni. Mapiranjem kretanja ljudi otkrila je najučestalije točke susreta i takozvane zone komfora i zone konflikta. Podaci koje je prikupila sada se koriste za daljnje i sustavno planiranje turističke djelatnosti u Barceloni. Takva istraživanja pružaju mogućnost stjecanja znanja o fenomenu prekomjernog turizma i mogu se koristiti za planiranje, urbanizaciju i osnaživanje lokalnih zajednica.

Iz područja sociologije kvalitetu života s turizmom prikazala je Jana Vukić sa Sveučilišta u Zagrebu, a Dejan Verčić sa Sveučilišta u Ljubljani razradio je antropološki pojam materijalne kulturne baštine kao ''nemjesta'', ali iz ekonomske i gospodarske perspektive. Nastupili su i Yoel Mansfeld iz Izraela i konačno Dimitri Ioannides iz Švedske koji je predložio proaktivan pristup menadžmentu turističkih destinacija u budućnosti.

U panelima nakon svakog bloka predavanja sudjelovali su govornici i publika koja je poticala raspravu i postavljala mnoga pitanja. Zanimljive i dinamične rasprave pokazale su sve šarenilo problema i mogućih rješenja koja se nameću. Na panelima se, između ostalog, pokazalo koliko je političko vodstvo udaljeno od recentnih saznanja iz struke i znanosti. Ovaj manjak suradnje i povezanosti rezultira polarizacijom između upravitelja turizmom s jedne, te znanstvenika i stručnjaka koji proučavaju ili rade s lokalnim zajednicama i baštinom s druge strane.

Kako „nastaviti s pažnjom“?

Transdisciplinarni pristup koji kombinira i povezuje različite znanstvene discipline potreban je za odgovorno postupanje u upravljaju turizmom. Interesi lokalnih zajednica te njezina održivost u suživotu s (posebno prekomjernim) turizmom, ključni su za pokušaj rješavanja mnogih izazova iz ovog područja. Ono što se pokazalo kao zanimljivo i alarmantno jest nedostatak prisustva i volje političkih predstavnika vlasti koji se bave turizmom kod nas. Konferencija „Proceed With Care“ ukazala je na mnoge probleme te iznjedrila mnogo zanimljivih zaključaka i prijedloga rješenja koji se moraju uzeti u obzir na nacionalnoj i lokalnoj razini vođenja strategija turizma.

Ipak, bio je na njoj veoma mali broj prisutnih predstavnika nacionalne i lokalne vlasti. Vrijedi se stoga upitati što ako oni koji bi trebali čuti glas znanosti i struke jer imaju moć mijenjati situaciju i djelovati, jednostavno nisu voljni slušati? Kako onda implementirati globalne ciljeve UN-a namijenjene poboljšanju života budućih generacija kada oni koji to mogu učiniti zanemaruju glas struke? Muze čvrsto vjeruju kako je upravo neprekinut dijalog između struke i upravitelja turizmom ključ za uspješno vođenje politike turizma kod nas. Ono što ostaje jest stoga uplesti nova saznanja u ona stara i djelovati s velikim entuzijazmom i ljubavlju za baštinu, kako su Muze radile i uvijek do sada, u interesu cjelovite održivosti lokalnih zajednica u našoj zemlji.

Volite svoj zavičaj? Ponosni ste na svoj grad? Želite ono što osjećate pretočiti u priču o identitetu i podijeliti je sa drugima? Pošaljite nam svoja razmišljanja, svoja pitanja i prijedloge i mi ćemo vam pomoći da ih zajedno uobličimo u jedinstveni fragment za baštinski mozaik Hrvatske!

kontaktirajte nas
Što je potrebno za vašu veliku baštinsku priču?
anketa
podijelite
podijelite